odgajateljica Ranka Obradović

Prilikom dječje igre na igralištu kod vrtića djeca su primijetila nekoliko pčela. Stajala sam kraj njih jer im pčele nisu predstavljale izravnu opasnost (bile su daleko od njih) i slušala njihove komentare i nejasnoće vezane uz pčele.

Neka djeca su se jako uplašila i potrčala odgajateljima da ih zaštite, a neka su ostala stajati na mjestu i fascinirala su se tim sitnim stvorenjima. Primjećujem da ih najviše fascinira ubod pčele i što bi učinila da ih napadnu pčele.

Razmišljajući kako započeti projekt s djecom iskorištavam situacijski poticaj.

U Dječjem vrtiću „Ciciban" imamo običaj doručkovanja meda. Djeca med obožavaju i uvijek se vesele doručku kad je med na jelovniku pa planiram to iskoristiti za početak projekta.

Razgovarajući s djecom o medu i njegovom porijeklu, pčelama i pčelarstvu dolazim do zaključka da djeca mnogo toga žele saznati i da ih mnogo toga zanima te bilježim dječja pitanja. Ela, Iva i Eugen, dječak koji ima pčele doma, obećali su nam više toga saznati o pčelama. Na temelju toga dogovaramo se da započinjemo svi skupa istraživati o pčelama i načinu njihova življenja.

Iako je med već postao prehrambena navika u našem vrtiću, smatramo da mu treba pokloniti više pažnje. Nastojimo da djeca što više saznaju o hranjivosti i zdravstvenim razlozima uzimanja meda.

Osim toga primjećujemo veliki interes za slijedeće teme:

• UPOZNAJEMO PČELE (ENCIKLOPEDIJE RAZNOVRSNE, SA ŽIVOTINJAMA DJEČJE ENCIKLOPEDIJE)
• NAČIN ŽIVOTA PČELA (SLIKOVNICA DJEČJA O ŽIVOTU PČELA)
• PČELARSTVO MED (VRSTE MEDA I OKUSI MEDA, RAZNE VRSTE MEDA ZA DEGUSTACIJU)

Istražujemo: Što je propolis? Što je vosak?

Djeca kroz igru uče o tome gdje se med može nabaviti, da nam je prehrambena namirnica, da nam može služiti i kao slastica, da je dodatak čaju te da ga koristimo u medicinske svrhe (za liječenje). Kako su djeca ove grupe već vrlo „odrasla" učimo zajedno kako se samozaštiti od pčelinja uboda

Iz dnevnika odgajateljice:

Danas nam je za doručak med i maslac. Primjećujem dječji interes i krećem u istraživanje pčela i meda sa djecom.

Postavljam djeci pitanje:"Od kuda nam ovaj med za doručak, kako on nastaje?"

Djeca vrlo kompetentno s obzirom na nedovoljno iskustva s pčelama odgovaraju:

„Med se izvadi iz pčele, al ne znam kak'", Walter Nikola T.

„Pčele ti jedu nešt' iz cvjetića", Tena M.

„Može nastat i od cvijeta, ose ili stršena", Karla M.

„Od onog smeđeg cvijeta nastaje med", Hrvoje P.

„Pčele dođu, uzmu pelud u neku zdjelicu i to naprave u svojoj košnici i onda to promućkaju sve i pčele stave to u košnicu i to jedu", Iva B.

„Ljudi vade med sa rukavicama van iz košnice i stave ga u bočice i poslije ga prodaju" Tea J.

„Teta kuharica…ona nam slaže med", Tea J.

„Pčelice rade med… a ne znam, sad sam zaboravila", Kristina L.  

Djeca su se vrlo zainteresirana pa predlažem da zajednički istražujemo. Govore mi i bilježimo slijedeća pitanja koja želimo istražiti:  

„Čime se pčele hrane?"

„Kako se ne posvađaju, a puno ih ima?"

„Što je propolis?"

„"Što da radim kada me pčela ubode?"

„Što pčelar napravi da ga pčela ne ubode dok on uzima med?"

Idući dan kao poticaj u sobu donosim pravu, prirodnu i umjetno stvorenu košnicu.

Polako formiram kutić pčela i donosim pisane materijale za djecu. U suradnji sa ravnateljicom i zdravstvenom djelatnicom izrađujemo materijale za roditelje. U suradnji sa djecom punimo kutić u nadolazećim danima. Djeca su vrlo zainteresirana za saće iz košnica i oblik saća iz košnica i same oblike košnica. Primjećujem da djeca ne barataju riječima vezanima uz pčele pa pomoću slika iz dječjih rječnika učimo riječi kao saća, košnica, propolis, ticalo. Djeca su orijentirana na promatranje košnice, čitanje pisanih materijala i slikovnica o životu pčela, na promatranje istih i njihov likovni izričaj novo naučenog.

Djeca komentiraju spontano o pčelama:

„Pčela ima uša.." Karlo P.

„Košnica je dom pčela od pčela u ovakvoj kutiji, neke su umrle po zimi jer im je hladno, nemaju topline", Ela B.

„Moj bratić ima pčele u ovakvoj kutiji",Iva B.

„Med im je hrana…", Eugen N.

„Pčele beru crvene cvjetove i od onog žutog hrane se…", Kristina L.

„Nekad dolete do nas doma", Ela B.

„Na mici maci ima puno meda, pa dok ne žive u košnici odlaze tamo jest'" Luna F.

Čitajući slikovnicu o pčelama djeca komentiraju između sebe:

„Matica rađa djecu, a trut je oplodi", Luna F.

Kao novi poticaj za igru i učenje donijela sam u kutić pčela sav trenutno raspoloživi pribor pčelara. On se sastoji od pribora za uspavljivanje pčela, rukavica koje su djeca sama osmislila, zaštitnog šešira koji pčelar stavi na glavu da ga pčele ne ubodu kada ide po med u košnicu. Vidjevši nove stvari u kutiću pčela djeca su sa velikim interesom uzela sav pribor na stol i počela komentirati:

„Ja imam pčele doma i mene je tata naučio kako da ih držim bez rukavice", Eugen N.

„Rukavicu trebaš da ju ne stisneš i da pčela ne pukne jer je mala", Eugen N.

„Joj ovo ti je šešir ili kapa od vještice",Tea J.

„Ovo puhalo ti je za brašno i bacimo ga u zrak gore da uplašimo pčele", Walter Nikola T.

„Šešir nam služi da nas pčele ne napadnu", Roko V.

„Čarobni šešir…", Tea J.

„Ovo ti je njihova ubitka, ovo puhalo", Walter Nikola T.

„To nam služi za pčele, kad im je hladno da ih griješ i malo omamiš", Eugen N.

„Puhalo se zove stoga što pušeš sa njim", Ela B.

„A ovo ti je šešir nekakvi da te pčele ne ugrizu" Iva B.

„Puhalo je za med…staviš mede, zaklopiš i teče ti med", Luna F.

„Ak nije tak onda ti tu ide žar nekakvi jer smrdi po dimu", Luna F.

„Moj djed je imao pčele, one su bile vani na propuhu", Luna F.

„Unutra je med…pčele sumnjivo gledaju i isprobavaju taj dim iz puhala", Roko V.

Dječak Eugen pokazao se vrlo kompetentan u razgovoru o pčelama pa onda on preuzima glavnu ulogu i uči djecu. Poziva nas na svoje imanje u malo mjesto nedaleko od Bjelovara.

U grupu donosim razne vrste meda. Djeca individualno rade sa odgajateljem. Istražujemo okus, miris i opip meda.

Djeca uživaju u degustaciji, a Luna nam daje ideje za novo istraživanje: "Teta, meni taj med nekak prejako miriši, to mi je nekak škakljivo za grlo, ne znam da l' možeš biti alergičan na med?"

Dječaci, Hrvoje, Walter Nikola i Karlo nožićima istražuju saće. Režu po praznoj i punoj saći. Uklanjaju prirodan, tanak zaštitni sloj i vade med na tanjurić, te ga degustiraju.

Komentiraju slijedeće: „Teta, mi smo ti istraživači, teta našao sam med", Hrvoje P

„Te saće vam se mogu jesti, tu ti se otvori pa pojedi", Eugen N.

Djeca isprobavaju kupljeni med i komentiraju:

„Livadni med je dobar, od lipe malo fuj i kestenov je jako gorak",Tea J.

„Kestenov nije fin, al miriši, livadni mi je mljac…",Roko V.

„Cvjetni nije sladak, grkast je, kestenov je smećkast, gorak,nije fin, lipin mi je najtaman", Luna F.

„Livadni je slatkast mmmm…, kestenov gorak, fuj, lipin sladak", Ela B.

„Livadni je slatkast, malo gorkast kao pravi med, livadni je slatki, kestenov mi je baš dobar", Iva B.

„Livadni je dobar, fini, kestenov je bljak, fuj ne valja, ali jako je zdrav", Karla M.

Poslije degustacije djeca po sjećanju pokušavaju složiti slagaricu o vrstama i okusima meda.

Jedan od slijedećih dana započinjemo tjelovježbom kao i inače, ali uz malu promjenu, uz glazbu.Tata dječaka Filipa iz jasličke grupe snimio nam je „Bumbarov let". Djeca su iznenađena promjenom i pjesmom čije zujanje ih asocira na pčele, ali ubrzo u skladu sa brzinom glazbe počinje ples, a dječak Kevin je oduševljen.

Poslije tjelovježbe pokušavamo zajednički osmisliti na papiru izgled ćelije i nacrtati šesterokut. Pri tome učimo i pojam „ćelija" iz dječjeg slikovnog rječnika koji je donio Mihael I. Djevojčica Nikolina kaže da se šesterokut možda sastoji od trokuta. Nakon toga djeci sam ponudila tuš u boji i tanke drvene štapiće da slikaju oblik šesterokuta po vlastitom nahođenju. Kako im nisam željela nametnuti nikakve šablone djeca pokušavaju sama slikati imajući za predložak pravu ćeliju iz košnice. Iz tog razloga djeca slikaju i košnicu.

Nakon slikanja sa tušem nudim im razne kartonske trokute i predlažem da sad sami pokušaju složiti oblik šesterokuta. Od prve to uspijeva djevojčici koja je zaključila da se šesterokut sastoji od trokuta, Nikolini K.

Bilježim i razgovor skupine djece koja komentiraju međusobno u kutiću pčela i pčelarstva:

„Saća ti je meka kao spužva", Roko V.

„To ti je vosak, to pčelama ide iz guze, a od toga rade svijeće" Ela B.

„Matica rodi bebu sa bumbarom", Luna F.

„Truta mjeri pčelama temperaturu", Luna F.

„Trutovi samo jedu, oni nekad isto hrane djecu malo u saći",Eugen N.

„Nekad sam vidio pauka u košnici", Ino B.

„Radilice skupljaju med…", Eugen N.

„Trutovi pomažu da se pčele rode", Karlo P.

„Pzzzzzzzzzz…."

Primjećujem da mnoga djeca uspoređuju stvarnost sa imaginarnim svijetom. Zbog gledanja animiranog filma „Pčelica Maja" imaju određenja imaginarna saznanja o pčelama.

Pričali smo o zdravlju i što se događa kada smo bolesni. Pričamo o dišnom sustavu i kako funkcionira kada je neka upala u njemu. Dječak Filip potaknut pričama i pčelama komentira kako nam je za prehladu dobar propolis. Djeca imaju iskustva sa propolisom jer je dobar za bolesti grla i pojačavanje imuniteta pa ga djeca često i koriste.

Filip nam objašnjava kako ga možeš popiti u čaši vode, ali je pri tome gorkog okusa: ako ga popiješ gorak je, a ako ga natopiš u kockicu šećera puno lakše ga je pojesti. Dogovaramo da taj pokus i napravimo sutra ili slijedećih dana. Djeca se međusobno dogovaraju tko će donijeti propolis. Nakon što smo prokomentirali zašto nam je med zdrav netko od djece je upitao „Što da radimo ako nas pčela ubode?"

Nisam željela djeci dati gotov obrazac ponašanja pa sam im pripremila plakat sa dvije osobe, napravila sam nekoliko sličica situacija kako se ponašati i što učiniti pri ubodu pčele i djeca su morala određena ponašanja prilijepiti na plakat, osim ponuđenih odgovora djeca su mogla i sama smisliti određene odgovore. Plakat je završen i napravljeno je mnogo kreativnih rješenja.

Bilježim odgovore djece:

„Kad te ugrize pčela treba staviti ruku u hladnu vodu",Iva B.

„Kad te osa ugrize stavi ruku u hladnu vodu", Antonijo Š.

„Moga strica je tako ugrizla jako",Antonijo Š.

„Staviti led odmah", Lucija Š.

„Uzeti i namočiti vodenu maramicu i staviš gdje te upikla", Walter Nikola T.

„Da te ne upikne moraš biti miran", Walter Nikola

„Staviš led i držiš ga", Karlo P.

„Ne smiješ bježat', bit' na miru i onda odleti", Karlo P

Djeca ove dobne skupine imaju mnoga saznanje kako se zaštiti od pčela i mlađa djeca su poučavala stariju što je vrlo efikasan način učenja. Djeca su mnogo komunicirala i jedan drugom pomagala shvatiti nejasnoće oko preventivnog programa zaštite od pčele. Moju pomoć nisu tražili, ali sam im ja stajala na raspolaganju. Bilježim komentar maloga Filipa koji je i započeo razgovor o propolisu:

"Propolis ti jedem svaki dan jer sam nekak' bolestan, samo staviš malo nečega smeđeg i to popiješ za zdravlje i grlo"

Projekt Med voljeli bismo nastaviti jer dječji interes traje. Tijekom projekta zadovoljene su dječje aktualne razvojne potrebe, a djeca su kroz igru i istraživanje naučila mnogo važnih stvari o medu i pčelama. Projekt je uvijek dobar način učenja djece predškolske dobi jer integrira rad na svim razvojnim područjima, a dijete je prihvaćeno kao kompetentno biće koje je sposobno istraživati i zaključivati.